Klasična fizioterapija

Fizikalna terapija ili klasična fizioterapija predstavlja granu fizikalne medicine koja koristi različite oblike fizičke energije sa ciljem prevencije, lečenja i vraćanja funkcionalnih sposobnosti kod osoba koje su bolesne ili povređene.

Fizioterapeut je vodič, učitelj i saveznik – on ne „popravlja“ telo, već ga uči da se samo obnovi.

Fizioterapija obuhvata širok spektar metoda, ali se one najčešće dele na pasivne i aktivne pristupe. Na početku terapijskog procesa, mnogi pacijenti se susreću sa pasivnim tehnikama — poput elektroterapije, ultrazvuka, masaže ili termoterapije. Ove metode se primenjuju bez aktivnog učešća pacijenta i često služe za ublažavanje bola, smanjenje otoka ili pripremu tkiva za dalji rad.

Klasična fizioterapija -Fizioterapeutkinja demonstrira vežbu fokusiranu na pokretljivost i ublažavanje bola u leđima


Međutim, kako se stanje stabilizuje, fokus se sve više pomera ka aktivnim metodama, među kojima se posebno izdvaja kineziterapija — terapija pokretom. Za razliku od pasivnih pristupa, kineziterapija zahteva aktivno učešće pacijenta, jer se zasniva na kontrolisanim, ciljanim vežbama koje obnavljaju funkciju, poboljšavaju stabilnost i vraćaju telu prirodan ritam kretanja.


Štaviše, aktivne metode ne samo da deluju na simptome, već se usmeravaju ka uzroku problema. Dok pasivne tehnike mogu pružiti trenutno olakšanje, kineziterapija gradi dugoročne promene kroz biomehaničku korekciju, neurološku adaptaciju i jačanje mišićno-zglobnog sistema.


Uprkos tome, važno je naglasiti da pasivne i aktivne metode nisu u sukobu — naprotiv, one se često kombinuju u zavisnosti od faze oporavka. Na primer, pasivne tehnike mogu olakšati bol i pripremiti telo, dok aktivne vežbe preuzimaju glavnu ulogu u vraćanju funkcionalnosti.


Na kraju, izbor metode zavisi od individualnog stanja pacijenta, ciljeva terapije i trenutne faze oporavka. Zbog toga je važno da fizioterapeut ne samo da poznaje sve dostupne pristupe, već i da zna kada, kako i zašto ih primeniti — jer prava terapija nije samo tehnika, već dijalog između tela, pokreta i razumevanja.


Za dodatne informacije o tome šta je klasična fizioterapija, preporučujemo da posetite sajt Euromedik gde možete pronaći relevantne smernice o fizikalnoj terapiji.

Šta radi fizioterapeut?

  • Procenu stanja tela – kako se kreće, gde je ograničeno, šta ga boli
  • Planiranje terapije – vežbe, manualne tehnike, edukacija
  • Praćenje napretka – kako telo reaguje, kako se bol menja
  • Podršku emocijama – jer oporavak nije samo fizički
Ilustracija klasične fizioterapije pacijent se žali na bol u kolenu

Za koga je klasična fizioterapija?

Deca: Korekcija držanja, razvoj motorike, terapija skolioze

Trudnice: Priprema za porođaj, rasterećenje kičme, vežbe disanja

Zaposleni: Prevencija bolova od sedenja, vežbe za vrat i ramena

Stariji: Stabilnost, ravnoteža, prevencija padova

Sportisti: Rehabilitacija povreda, poboljšanje performansi

Osobe sa hroničnim bolom ili nakon operacije: Nakon operacija, povreda, kod hroničnih stanja

Zašto se ne treba plašiti bola u fizioterapiji?

Klasična fizioterapija -duhovita ilustracija kako se ne treba plašiti bola


Bol je često deo procesa ozdravljenja – kada pokrećemo telo, ono šalje signale da se nešto menja.

Fizioterapeut zna kada je bol „dobar“ – on razlikuje bol koji vodi ka oporavku od onog koji upozorava na štetu.

Kroz pokret, telo uči da bol nije pretnja – mozak prestaje da reaguje panično, a mišići se opuštaju.

Fizioterapija je režiser tog procesa: ona ne briše bol čarobnim štapićem, već ga razume, vodi i koristi kao alat za oporavak.

Bol nije uvek znak da nešto nije u redu – ponekad je znak da telo pokušava da se vrati u ravnotežu.

Koristi od vežbanja

Fizioterapija nije rezervisana samo za bol. Zapravo, vežbanje nije odgovor na problem — ono predstavlja poziv telu da se kreće pre nego što se javi bol. Stoga, ne morate čekati da vas nešto zaboli da biste se pokrenuli. Takođe, kroz pokret, učimo telo da bude stabilno, snažno i prisutno — čak i kada je sve u redu. Iz tog razloga, vežbanje nije samo terapija, već prevencija, pažnja i dijalog sa telom.


S druge strane, vežbanje ne mora biti komplikovano ili dugotrajno. Na primer, samo 10 minuta, tri puta nedeljno, može značajno poboljšati tvoju stabilnost, raspoloženje i vitalnost. Dakle, izaberi aerobne vežbe za podizanje pulsa ili istezanje za fleksibilnost — važno je da pokreneš telo i oslušneš njegove potrebe. Takođe, važno je da vežbe budu one koje odgovaraju klijentu, odnosno koje su mu zanimljive, kako bi vežbanje postalo uživanje, a ne teret ili obaveza.

Zato koristi vežbanja, jer ćeš imati koristi od vežbanja.

Ilustracija klasične fizioterapije pacijenti vežbaju na komičan način

Da li je fizioterapija pravi korak za vas?

Ako su vam obrve u stilu kao gore — verovatno ste na pravom mestu.

Uradite brzi test i dobićete preporuke ili odmah zakažite besplatnu konsultaciju.

Napomena: rezultati testa su informativnog karaktera i vidljivi su samo Vama. Ne prikupljamo nikakave podatke.

Telesni simptomi









Mapa tela

Označite jednu ili više regija. Ispod slike prikazaće vam se sve označene regije. Imate opciju da resetujete i ponovo označite sve regije gde osećate bol. 🔹 Tamniji krug na prednjoj strani označava grudi 🔹 Dva tamnija kruga na zadnjoj strani označavaju lopatice na leđima 🔹 Ostali delovi tela se mogu intuitivno prepoznati i označiti Ukoliko neki deo tela nije jasno označen, slobodno kliknite na približno mesto. Ako i dalje niste sigurni, možete nas pozvati za besplatnu konsultaciju — tu smo da pomognemo.

Prednja strana tela

Zadnja strana tela

Klasična fizioterapija













Ciljevi